Zaposleni u uredskim okruženjima izloženi su mnogim opasnostima vezanim uz rad i sigurnost na radu. Primarni uredski sigurnosni i zdravstveni problem je onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru.
Kvaliteta zraka
Problem unutarnjeg onečišćenja zraka postoji kada ograničena količina svježeg zraka cirkulira kroz uredsko radno okruženje (sindrom tijesne zgrade), zrak cirkulira prebrzom brzinom unutar radnog mjesta, otrovne tvari su prisutne u uredskom okruženju ili vanjskom zraku cirkulira na radnom mjestu je zagađen.
Postoji nekoliko varijabli koje doprinose zagađenju zraka u zatvorenom prostoru. Takvi čimbenici uključuju korištenje kemikalija poput formaldehida u tepisima i namještaju; ugljični monoksid koji se oslobađa dimom cigareta i vanjskim prometom; poliklorirani bifenili sadržani u električnim transformatorima; zračenje iz izolacije zgrade; ozon iz kopirnih strojeva; i otapala koja se koriste u sredstvima za čišćenje, ljepilima, fotokopirnim strojevima; i sam ventilacijski sustav.
Također, postoje prirodni uzroci za zagađenje zraka u zatvorenom prostoru. Na primjer, ljudi izdišu ugljični dioksid, koji u malim količinama nije otrovan, ali može postati opasan ako se dopusti nakupljanje visokih koncentracija. Mikroorganizmi ili bakterije također mogu biti prisutni unutar ventilacijskog sustava. Ako se mikroorganizmi razviju, mogu se proširiti po cijelom radnom mjestu ili zgradi pomoću ventilacijskog sustava.
Djelomično, probleme s kvalitetom zraka stvaraju i pogoršavaju “zatvorene zgrade” u kojima rade mnogi ljudi. Dizajn ovih zgrada, namijenjen smanjenju troškova energije, identificiran je kao glavni izvor ili doprinos zdravstvenim simptomima koje su prijavili radnici.
Drugi razlog za lošu kvalitetu zraka može biti neadekvatna ventilacija. Kao što je navedeno, količina svježeg zraka i njegova čistoća važni su čimbenici u određivanju kvalitete zraka. Učinkovit, dobro održavan ventilacijski sustav će cirkulirati i zamijeniti svježi zrak za iskorišteni/ustajali zrak. Iako ventilacijski sustavi nisu dizajnirani za uklanjanje velikih količina onečišćenja zraka, ventilacijski sustav može dovoljno smanjiti razinu onečišćenja zraka.
U slučaju redizajniranih “open space” ureda mogu postojati ozbiljni problemi s ventilacijom. Nije neuobičajeno vidjeti pregrade i zidove koji ispunjavaju nekadašnje “open space” urede. Iako takve prostorne podjele mogu pružiti potrebnu privatnost, zaposlenici mogu primijetiti da njihov radni prostor sadrži mrtav ili zagađen zrak. Ova situacija je uzrokovana neadekvatnom cirkulacijom svježeg zraka. Najčešće su ovi uvjeti rezultat nepostojanja dovodnih i ispušnih otvora u svakoj zasebnoj prostoriji ili radnom prostoru ili zbog neadekvatnog održavanja ventilacijskog sustava. Kako bi osigurao odgovarajuću ventilaciju, poslodavac bi trebao projektirati ili redizajnirati uredsko okruženje tako da svako radno područje ima ispravne dovodne i ispušne otvore.
Učinci na zdravlje
Mnogi zdravstveni simptomi s kojima se susreću uredski radnici potiču se ili uzrokuju onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru. Fizički simptomi kao što su glavobolja, nelagoda u sinusima, začepljenost gornjih dišnih puteva i iritacija očiju rezultat su kontaminiranog zraka. Također, u nekim slučajevima, onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima može uzrokovati ozbiljne infekcije poput legionarske bolesti, vrste upale pluća.
Osim toga, zdravstveni simptomi radnika kao što su prehlade, glavobolje, pospanost, iritacija i nepravilno disanje mogu se pojaviti kao rezultat ekstremnih temperatura, neodgovarajuće razine vlažnosti i premale ili prevelike cirkulacije zraka. Temperatura na radnom mjestu treba se održavati između 68 i 75 stupnjeva Fahrenheita, a razina vlažnosti između 30%-60%. Osim toga, treba izbjegavati propuh uzrokovan prejakom cirkulacijom zraka.
Spomenuti zdravstveni simptomi mogu biti dodatni stres na poslu. Dijelom, zbog različitih aspekata uredske automatizacije, sve je više stresnih elemenata uredskog rada. Zdravstveni simptomi povezani sa stresom na poslu uključuju psihološke i fizičke naprezanja kao što su frustracija, tjeskoba, razdražljivost, ljutnja, depresija, želučane ili gastrointestinalne smetnje te mišićna i psihička napetost. Ovi simptomi mogu biti potaknuti lošom kvalitetom unutarnjeg prostora.
![](https://i0.wp.com/ryker.hr/wp-content/uploads/2022/10/Indoor-Air-quality-1024x663_result.webp?resize=1024%2C663&ssl=1)
Rješavanje problema
Primarni čimbenik u prevenciji zdravstvenih simptoma je učinkovit, pravilno projektiran i funkcionalan sustav ventilacije. Ventilacijski sustav određuje kvalitetu unutarnjeg zraka kontrolirajući količinu zraka koja se dodaje atmosferi radnog mjesta, čistoću takvog vanjskog zraka i brzinu kojom se uredski zrak i njegovi zagađivači ispuštaju van ili ponovno -kružio je po zgradi.
Nakon što smo identificirali probleme uredskog onečišćenja zraka i ventilacije, moramo razmotriti načine za njihovo rješavanje. Slijede neki prijedlozi:
Najprije je potrebno utvrditi zdravstvene simptome radnika i njihove uzroke. Razgovori s radnicima, pregled evidencije o ozljedama i bolestima radnika koju vodi poslodavac, te izrada, distribucija i analiza kratkog zdravstvenog upitnika trebali bi ispuniti ovu potrebu.
Razgovor sa suradnicima jedan je od najlakših načina za prepoznavanje pojave, a ponekad i uzroka zdravstvenih simptoma zaposlenika. Zatražene informacije mogu uključivati korištenje zagađivača na radnom mjestu, pojavu i vrstu zdravstvenih simptoma te doba dana, tjedan i godinu kada se zdravstveni simptomi najčešće javljaju.
Treba zatražiti i pregledati evidenciju o ozljedama i bolestima na radu koju vodi poslodavac. Često će takve informacije ukazivati na pojavu obrazaca sličnih zdravstvenih simptoma uzrokovanih ili potaknutih onečišćenjem zraka i nepravilnom ventilacijom.
Treba izraditi zdravstveni upitnik i podijeliti ga svim zainteresiranim radnicima. Takav bi alat trebao identificirati broj pogođenih ljudi; navesti dob i opis poslova uključenih radnika; odrediti gdje se nalaze unutar ureda; naznačiti kada se simptomi javljaju (doba dana, dan u tjednu i doba godine); dati popis specifičnih zdravstvenih simptoma ili bolesti; identificirati sve strojeve kojima se upravlja na radnom mjestu; navesti vrstu onečišćenja vanjskog zraka; i identificirati potencijalne izvore stresa na poslu.
Drugo, identifikacija izvora onečišćenja često je presudna za određivanje uzroka zdravstvenih simptoma radnika. Takve se informacije ponekad mogu dobiti traženjem kopija podataka o praćenju zraka od poslodavca. Ako podaci praćenja nisu dostupni, a prijavljen je velik broj zdravstvenih simptoma, predstavnik sindikata trebao bi zatražiti od poslodavca da provede testove praćenja zraka. Pregledom ovih podataka mogu se identificirati potencijalno opasni izvori kontaminacije i posljedični zdravstveni simptomi radnika. Međutim, kada su koncentracije kontaminanata vrlo niske, podaci praćenja možda neće objasniti opažene ili prijavljene zdravstvene simptome.
Ako se ne pronađu nikakvi izvori onečišćenja, i dalje je moguće da postoji problem onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru. Pretjerana recirkulacija zraka dovodi do stanja “ustajalog zraka”. Ustajali zrak ima više razine ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida (proizvedenog ljudskim disanjem odnosno dimom cigareta) od vanjskog zraka. Ustajali zrak također može biti problem kada ventilacija nije dovoljna da bi se objasnio porast broja radnika u tom području.
Kao što je navedeno, neodgovarajuća temperatura i razina vlažnosti, te premala ili prevelika cirkulacija zraka također mogu pridonijeti zdravstvenim tegobama radnika. Razine temperature trebale bi biti u rasponu od 20 do 24 stupnjeva Celzijusevi, a razine vlažnosti između 30% i 60%. Osim toga, treba izbjegavati propuh uzrokovan prejakom cirkulacijom zraka. Održavanje odgovarajuće temperature i razine vlažnosti te pravilna cirkulacija zraka pomoći će u smanjenju pojave simptoma gornjih dišnih puteva, a možda i osipa na koži.